Što je nasilje?

Nasilje u obitelji predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava i oblik diskriminacije. To je društveni, obiteljski i osobni problem koji ima duboke zdravstvene, socijalne i druge posljedice na pojedinca, obitelj i zajednicu.

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da je nasilje u obitelji:
1. tjelesno nasilje
2. tjelesno kažnjavanje ili drugi način ponižavajućeg postupanja prema djeci
3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
4. spolno uznemiravanje
5. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje
zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci
6. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne iliduševne patnje. Osobe koje uživaju posebnu zaštitu temeljem Zakona su žene, djeca, osobe s invaliditetom i osobe
starije životne dobi.

Stereotipi i predrasude
Stereotipi pružaju prikladna, ali pojednostavljena objašnjenja složenih socijalnih pojava. Kad se ponavljaju dovoljno često, postaju “općeprihvaćena mudrost“ i poprimaju privid dobro utemeljenih činjenica.

Najčešći stereotipi vezani uz nasilje:
• Alkohol i zloupotreba droga stvarni su uzroci nasilja u obitelji.
• Žrtva uzrokuje nasilje. Zlostavljana žena „je to sama tražila“.
• Tjelesni napad na žrtvu izolirani je događaj i vjerojatnost njegovog ponavljanja je mala.
• Zlostavljane žene biraju nasilne partnere.
• Nasilje u obitelji i među bračnim partnerima je njihova privatna stvar.
• Ako žrtva napusti zlostavljača, nasilje će prestati.
• Djeca trebaju oca iako je nasilan prema njihovoj majci.
Prevencija nasilja, promjena stavova i uvjerenja moraju postati prioritet!

Statistika

Podaci Ministarstva unutarnjih poslova iz prvog polugodišta 2019. i 2020. godine ukazuje na porast kaznenih djela nasilja u obitelji za više od 40 posto. Prema podacima istraživanja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, tijekom djetinjstva fizičko zlostavljanje je u Hrvatskoj doživjelo 16-25 posto djece, isto toliko djece doživljava ono emocionalno, dok je seksualno zlostavljano svako peto dijete. Podaci istraživanja Autonomne ženske kuće Zagreb „Partnersko nasilje nad ženama tijekom pandemije COVID-19“ pokazuju da je za trećinu žena u vrijeme pandemije nasilje bilo učestalije i intenzivnije nego inače, a došlo je i do pojave novih, vrlo specifičnih oblika nasilja. Agencija Ujedinjenih naroda za žene nazvala je snažan porast svih vrsta nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u vrijeme pandemije COVID-19 – „pandemijom u sjeni“.